PLJUVOK V SLOVJANSKOJ TRADICIJI POST 1/2

PLJUVOK V SLOVJANSKOJ TRADICIJI POST 1/2

PLJUVOK V SLOVJANSKOJ TRADICIJI POST 1/2

Dnes budemo govoriti o věci, ktoru moderny člověk sčita za vrh nekulturnosti, a naš prědok sčital za najmočnějši magičny instrument. Da-da, rěč je o pljuvku! 💦

Ako myslite, že pljuvati — to jest prosto neprilično, to vy se gluboko mylite. V slovjanskoj tradiciji to jest univerzalny «antivirus» protiv zla, sposob prědavanija informaciji i daže… kulinarny sastavnik dlja obrany.

Prigotovyte se, bude pomalo čudno, ale velmi poučno!

💦 «Tfu na tebe!»: Pljuvok kako ščit i obereg

V modernom světu pljunuti v stranu sugovornika — označaje nanesti uvredu. V světu naših slovjanskyh prědkov to moglo označati: «Žadaju ti dobro i obranjaju te». Pljuvok — to jest všudydy rasprostranjeny sposob otvračenja zla, zlogo oka i nečistoj sily. Ale budte opatrni: pljuvati — to jest dějanje s dvojnym dnom. To jest i odgonno srědstvo, i sposob nanosjenja uroka.

🧿 Ritual «Črěz lěvo rame»

My do sjednogo časa pljuvajemo trikrat črěz rame, da byhmo ne privolali zlo na sčestje. To jest najdrěvnějši refleks! Vostočni Slovjani su to činili pri vsakom spomenutju o nesčestjah. Zěvnuv jesi? Spljuni, da bês ne vleti. Vyhodiš iz doma? Pljuni v stranu. Naši prědci često su to potvrdživali slovami. U vostočnyh Slovjanov běše popularna fraza: «Tfu, da ne napade urok!», a Slovenci govorili: «Ne bodi ti urok!».

V Polěsju gospodynja, bojeci se, že čudži člověk uroči jejinu rabotu (napriměr, kogda ona tkaje platno), musěla netajomno pljunuti za njim. A v Galiciji běše cěly ritual dlja putnikov: iduči v put, trěba běše trikrat pljunuti na veliky palec pravoj ruky i potrěti njim po čelu. Zabludil jesi s cěsty? Tri razy proiznesi zaklinanje i tri razy spljuni!

🐮 «Na psa uroky!»: Obrana životnyh

Skot su čuvali lěpje než oko, i slina tu běše glavno antiseptično srědstvo protiv zla.

Poljaci, kogda vvodili kupljenu kravu v hlěv, trikrat su spljuvali i govorili: «Na psa uroki!» (Na psa urok!). A vodęči kravu na pasvišče ili na prodadžu, gospodynja pljuvala životnomu prjamo na glavu i otirala to město s opacnoj strany rubašky. Česi i Slovaci takože sčitali za obvezno popljuvati na mlade životny.

Daže ribari i ptičnice polzovali su toj metod! V Polěsju su pljuvali na prvo jajce, sneseno kuroju, da by jajca «zaplevyvali se» (byly s plodom). A polsky ribar, ako někto prěstupil črěz jego vdišča, nemudlěnno pljuval črěz lěvo rame. Mimo togo, pljuvati se moglo i v odgovor na zla znamenja: zakrakala vrana — spljuni trikrat ili pljuni na kamen i vrzi v nju.

Ale ne vsaky pljuvok jest cěljebny. Slovjani su se panično bojali sliny někatoryh stvorjenij. V Ukrajině su věrili, že ako ropuha pljune v oko, člověk oslepne. A v Poljskoj i Bolgariji pljuvok laski v sban s vodoju sčital se za smrtonosny jad.

👶 Pljuvok v lice dětetu (Slaborěčnym ne čitati!)

Eto kdě moderna mati by upadla v omdlěnje. Da by obranili dětę ot zlogo oka, gosti musěli… popljuvati jego!

🔸 Slovakija: Prvy, kto vidi dětę, musi na njego pljunuti.

🔸 Srbija: Gost čini tože samo, govoreči prilično ekspresivno: «Gad!» (da by obmanuti zlyh duhov, mol, dětę nam se ne podoba).

🔸 Zapadna Ukrajina: Tu gosti byli dělikatnějši — prěd tym kako poglednuti na dětę, oni su spljuvali sebe v kapsu.

Matere tože ne ostavali vzadu. V Bělorusi poslě kupanja dětę su cělovali, a potom spljuvali v vodu — izgonjali zlo. V Makedoniji i Srbiji mati pljuvala sebe na dlan ili na opacnu stranu ruba i… razmazala to po licu i ustam děteta. A někatoryh matere išli ješče dalje. Da by obraniti novorodženca ot demonov (babic), žena zaměšala kolačik na svojem pljuvku, pekla jego i sjedala s osoblivym zaklinanjem.

Ale i tu běše opasnost. V Makedoniji su věrili, že demoni sudbiny — (narečnici) — mogut pljunuti v oči krmęčej materi, da by naškodili.

ꏍꏍꏍꏍꏍꏍꏍ

👇 Pytanje k vam

Prědstavite situaciju: k vam v gosti prihodet rodinnici i, željejuči dobro, počinajut pljuvati na vašego kota ili, čto ješče gorše, na dětę so slovami “Gad!”. Kako byste reagovali: izgnali byste ih s metloju ili, znajuči tradicije, vjudno podstavili byste lěvo rame? 😂

Bole podrobno o temě čitajte: «Slovjanske drěvnosti» Etnolingvističny slovar pod red. N. I. Tolstogo.

#slavicmythology #folklorebeliefs #slavictraditions #slavicpaganism #slavicfolklore #ethnography #tradition

#slovjanskamitologija #narodněvěrovanja #slovjansketradicije #slovjanskepoganstvo #slovjanskyfolklor #etnografija #tradicija